Očito duboko poražen spoznajom da će više od pola milijuna mahom mladih Hrvata na Hipodromu slušati Thompsona, Klasić vrijeđa hrvatski narod i samoga Thompsona tako što ih povezuje s srpskom pjevaljkom Cecom i njezinim mužem Arkanom. A jedina sličnost postoji između Hrvoja Klasića, Cece Ražnatović i njezina muža, srpskoga ratnog zločinca. Svi troje potječu iz istoga jugokomunističkoga političkoga miljea u kojemu su oblikovani i nastali.

Nakon što je saborska zastupnica Sandra Benčić stala pred kamere u obranu kolege iz stranke, popularnog glazbenika i političkog kandidata Mile Kekina, reakcije javnosti, čini se, nisu bile onakve kakve je Možemo! očekivao.

U mjesecima pred lokalne izbore politička scena postaje sve živahnija – kandidati iskaču sa svih strana, najavljuju velike planove, promjene i novu energiju. No sve više građana s pravom se pita: je li ovo samo još jedna repriza dobro poznate predstave u kojoj glume "nova lica", a scenarij je već viđen?

U politici, posebno na odgovornim pozicijama unutar lokalne samouprave, očekuje se da čelnici budu primjer vjerodostojnosti i dosljednosti. No, što kada oni koji bi trebali predstavljati interese građana umjesto toga šire laži, manipuliraju informacijama i otvoreno podržavaju diktatorske režime koji su u izravnoj suprotnosti s hrvatskom državnom politikom i vrijednostima?

Iako se čini da je fokus hrvatske vanjske politike na Bosni i Hercegovini, predsjednik Milanović zasad izbjegava otvorene komentare o situaciji u susjedstvu.

Živimo u vremenu koje svakodnevno donosi izazove i razne podjele. Prisjetimo se osnovne istine, ljudska dobrota je snaga koja nas može ujediniti i podići iznad svakodnevnih poteškoća. Dobrota ne poznaje granice ni razlike - ona ne mjeri, ne prosuđuje i ne traži nagradu. To je čin ljubavi prema drugome, prema sebi i prema svijetu.

Kao ugostitelj, u potpunosti podržavam poštivanje zakona – zabrana pušenja postoji već godinama i većina se prilagodila. Međutim, problem nije zakon sam po sebi, već način na koji se sada iznenada provodi s punom strogošću, i to baš u najhladnijim mjesecima, kada su terase beskorisne, a ugostiteljski promet najslabiji.

Nastavi li sadašnji bijeg članova iz udruge, od Hrvatskoga generalskog zbora uskoro bi mogla ostati samo uspomena na neuspjeli pokušaj najviših časnika Hrvatske vojske da u miru čuva sjećanje na slavne dane Domovinskoga rata.

05.12.1918. označio je početak mračnog poglavlja u povijesti Hrvatske, gdje su jugoslavenski teroristi iz ORJUNE i velikosrbi zajedno sijali strah nad Hrvatima. Ova krvava epopeja nije bila slučajnost; Jugoslavensko-Kraljevski režim rođen je iz sebičnih geostrateških interesa Francuske i Velike Britanije 1. prosinca 1918. Već četiri dana kasnije, na Trgu bana Jelačića, tijela Hrvata ležala su kao sakaćeni simboli prosvjeda protiv prisilnog uvlačenja bogate Hrvatske u južnoslavenski kaos pod dominacijom Beograda.

Njemačka vlada i mainstream mediji konačno su javno priznali ono što je već dugo bilo očigledno: zemlja se suočava s ozbiljnim problemom migrantskog nasilja.

Našem odličnom timu kolumnista pridružio se i Robert Špehar.

Godine 2019. Dorh je odbacio kaznenu prijavu Hrvatske stranke prava protiv Prvoslava Perića Porfirija, tada mitropolita, a danas patrijarha Srpske pravoslavne crkve, zbog veličanja zločinačke četničke ideologije, a nakon što je otkrivena i objavljena video snimka na kojoj Porfirije s ostalim popovima SPC- a u Chicagu pjeva pjesme u čast četničkoga koljača Momčila Đujića.

Nitko ne zna kamo plovi ovaj brod dok traje klaonica u Ukrajini izazvana ruskom agresijom, sada već nešto dulje od godinu dana, a kraj sukoba se ni ne nazire.

Cilj nije kažnjavanje, već preventiva – kratko je objašnjenje Borne Đurđevića, voditelja Gradskog odlagališta i rukovoditelja službe za komunalni otpad tvrtke Flora, na upit o važnom pitanju – kaznama za nesavjesno odlaganje otpada, temi o kojoj se naveliko govori u Virovitici i okolici.

Gost u Podcastu Velebit je Pavle Kalinić, stručnjak za sigurnosna pitanja.

Duboka bošnjačka država, koju je u najvećoj mjeri podupirao kriminalizirani Haaški tribunal, njihov sud i tužiteljstvo, stvorili su sliku po kojoj su Hrvati bili agresori u zadnjemu ratu u BiH dok je na desetine istraga, postupaka slučajeva najtežih ratnih zločina protiv Hrvata prikrivano, dokazi skrivani, a žrtvama se prijetilo.

„Posebno me iznenadilo da u posljednje vrijeme Institut za povijest opet traži neka kopanja po Jasenovcu kako bi se opet prebrojavalo koliko je žrtava bilo. Mislim da je dosta bilo tih kopanja po jamama i traženja kostura. Poznato je da ljudskih ostataka nema jer su ih ustaše uništili, spalili, pobacali u Savu.“