Na današnjoj tiskovnoj konferenciji u Hotelu Kralj Tomislav u Novoj Gradiški, Vinko Grgić službeno je najavio svoju kandidaturu za gradonačelnika na predstojećim lokalnim izborima. Tom prilikom predstavio je i Sabinu Vlaović, kandidatkinju za svoju zamjenicu. Ipak, umjesto da medijsko predstavljanje protekne u mirnom tonu, sve je prekinuto uslijed neočekivanog i neugodnog incidenta.

Do lokalnih izbora u Hrvatskoj ostalo je manje od 50 dana, a politička scena sve je nestabilnija. Mediji svakodnevno izvještavaju o novim kandidatima koji žele preuzeti vlast u svojim lokalnim zajednicama, dok se istovremeno niz afera i rad USKOK-a odražavaju na povjerenje građana u institucije. Javnost s razlogom postavlja pitanje – hoće li se nakon ovih izbora doista nešto promijeniti ili će sve ostati isto, uz rotaciju imena na funkcijama?

Mainstream mediji organizirano i ciljano nisu obavijestili čitatelje/slušatelje i javnost o politički, politološki, ustavnopravno i demokratski bitnim pokazateljima rezultata drugog kruga predsjedničkih izbora koji su održani 12. siječnja 2025. godine.

Još jedni izbori su iza nas. Aktualni predsjednik i SDP-ov kandidat Zoran Milanović odnio je pobjedu i u drugom krugu predsjedničkih izbora protiv neuvjerljivog HDZ-ovog kandidata, Dragana Primorca, sa čak 74,68 posto glasova. Ukupna izlaznost birača iznosi 44,18 posto što je tri posto manje u odnosu na izbore 2019. godine. Opet, kao da je bilo očekivano, Vukovarsko-srijemska županija imala je najmanju izlaznost, potvrđujući još jednom nezainteresiranost birača najistočnije županije u Hrvatskoj. Zašto? Zbog čega je to tako?

Neudlučnost ili samo ravnodušan stav glasača?

Loša izlaznost Vukovarsko-srijemske županije nije nešto novo i neočekivano: prije pet godina, točnije 2019. godine, Slavonci iz te županije su bili na dnu liste po izlaznosti, gdje je najviše glasova dobila prijašnja predsjednica i HDZ-ova kandidatkinja, Kolinda Grabar-Kitarović. Uglavnom "plava" županija ovog puta je dala glas Zoranu Milanoviću (samo je općina Lovas "poplavila") , no vidjevši da je samo 47 tisuća od 135 tisuća građana koristilo svoju građansku dužnost, je poražavajuća činjenica.

Naravno, predsjednički kandidati koje smo mogli birati, nisu ostavili čvrst dojam i debate kojima smo svjedočili, svodile su se uglavnom na upiranje prstima i vrijeđanje. Još jedna olakotna okolnost je Domovinski Pokret. U zadnjih nekoliko godina ova stranka je doživjela rast popularnosti u gradovima i općinama Vukovarsko-srijemske županije i čini se da HDZ-ova višegodišnja premoć slabi sa svakim novim izborima, bez obzira na dobro podmazanu mašineriju najveće stranke u Hrvatskoj.

Da li je neodlučnost za koga glasati kumovala ovako lošem izlasku na izbore? Ili je nedostatak kandidata Domovinskog Pokreta na predsjedničkim izborima potaklo nezainteresiranost glasača? Možda, no to nije dovoljno dobar razlog zašto stanovnik Republike Hrvatske ne želi obavljati svoju građansku dužnost. Kroz godine smo gledali kako se Slavonija mrcvari upravo zbog pasivnosti njezinih stanovnika, a nažalost novi trendovi govore da zainteresiranost Vukovarsko-srijemske županije jenjava. Razočaranost, ljutnja i na kraju, prkos su osjećaji koji prevladavaju među glasačima, a to nije dobar znak za nas koji živimo ovdje pa i za cijelu Hrvatsku.

Nešto mora "probuditi" glasače Vukovarsko-srijemske županije

Da se razumijemo, Slavonija kao regija nije briljirala po izlaznosti na ovogodišnjim predsjedničkim izborima - Osječko-baranjska i Brodsko-Posavska županija su vrlo blizu po malim postocima izlaznosti. Objektivno loš kandidat u Draganu Primorcu, nije pomoglo uglavnom HDZ-ovim utvrdama te se čini da su čak i glasači te stranke dali svoj glas Milanoviću.

No opet, zašto Vukovarsko-srijemska županija uvijek mora biti na začelju svakih izbora? Zašto su građani pasivni, rezervirani i jednostavno nezainteresirani? Bilo je mnogo razočarenja od osamostaljena hrvatske države, od korupcije do zanemarivanja potencijala Slavonaca u toj županiji. No, vrijeme je da se nešto pokrene, da Vukovarci, Vinkovčani i ostali ustanu i počnu diktirati pa i nametati svoje trendove.

A to se može samo dogoditi ako izađemo i glasamo svi zajedno. U svibnju ove godine imamo lokalne izbore, koje će biti ključne za sve lokalne samouprave, ali i cijelu Republiku Hrvatsku. Nadolazeći izbori koji će potencijalno imati jednu od najvećih utjecaja na hrvatsku politiku i društvo od osamostaljena. Ovi predsjednički izbori su škola iz kojih moramo puno toga naučiti, a naposlijetku i sami izaći na izbore u petom mjesecu i napokon sami odlučiti o svojoj sudbini.

Slavno zanimljiv muzej. Doista se treba podsjetiti što su nam lagali zadnjih 30 godina.

Bravo, Ivo Vranić! Ovako treba reagirati kada se pojave dvanaestogodišnji propali studenti bez diplome i profesionalne escort dame bez radnog staža, te laprdaju o budućnosti, dok kod kuće ne mogu upravljati resursima iz kante za smeće. Mimoze se rasplakale jako.

Što zbog rata u Ukrajini, što zbog minorne kontrole MEĐUNARODNI KRIMINALCI raznih fela počeli su 'prati' novac u RH što je izazvalo elsploziju cijena nekretnina. Potpomognuto idiot-mjerama tzv. APN-a sve je eksplodiralo u nebesa. Sada je taj krimi novac i cijeli nekretnini balon prikazan kao 'uspjeh' HDZ-a...

Do raspuštanja Sabora ostalo je dva dana - i prije nego što će predsjednik države odrediti datum izbora krenula je predizborna kampanja. Usporedno s tim, vode se maratonski pregovori gotovo svih političkih stranaka i opcija oko potpisivanja prijeizbornih koalicija kao i slaganja izbornih lista.

Hrvatski sabor u ponedjeljak počinje svoj posljednji radni tjedan u aktualnom, desetom sazivu uoči raspuštanja u četvrtak, 14. ožujka.

Izbori za Sabor bit će prije izbora za Europski parlament, što znači najkasnije početkom lipnja, objavio je danas predsjednik Hrvatske vlade Andrej Plenković.

Gošća u Podcastu Velebitu je Diana Glasnova vanjska dopisnica bugarske državne novinske agencije BTA iz Hrvatske.

Iako je svima jasno da su natječaji unaprijed namješteni za politički podobne članove vladajućih stranaka i koalicija, zaista je začuđujuće s koliko žara naš dragi gradonačelnik pokušava uvjeriti u nešto što je kristalno očito.

Pred ulazak u takozvanu superizbornu godinu, u Hrvatskom saboru osvanula je nova stranka. Radi se o stranci Hrvatsko bilo, koja je postala parlamentarna nakon što je u nju iz Domovinskog pokreta prešao saborski zastupnik Ante Prkačin.Hrvatskom bilu na čelu je Nada Šikić, ministrica rada i mirovinskog sustava u kratkotrajnoj Vladi Tihomira Oreškovića.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković nije preciznije rekao novinarima kada će se raspustiti aktualni saziv Sabora, poručivši da je datum parlamentarnih izbora politička odluka te da će se parlamentarni izbori održati u drugom ili trećem tromjesečju.

Već za mjesec dana, od 9. prosinca, osobe koje se namjeravaju kandidirati na izborima za Europski parlament mogu otvoriti poseban račun za financiranje izborne promidžbe, a one koje se vide u Hrvatskom saboru to mogu učiniti od 5. siječnja 2024. godine.

Izmjene nedavno donesenog Zakona o izbornim jedinicama posvađale su saborsku većinu i oporbu koja je vladajuće prozvala za "šlamperaj", dok su vladajući kolegama uzvratili da su "Zokini mališani" i da brane predsjednika.

Drugu sezonu Razgovora s razlogom otvaramo s astronomom i učiteljem Koradom Korlevićem. Ljeto iza nas i sve što se događa na našem planetu i oko njega dali su nam mnogo razloga za razgovor.

U proteklim satima, Hessen je postao epicentar političke oluje, s Alternativom za Njemačku (AfD) kao glavnim protagonistom. Prema posljednjoj projekciji iz 22:05 sata, AfD se uzdigla na značajnih 18,6 posto podrške, čime je postala druga najjača stranka u regiji. Ova stranka desnice ne samo da je ostvarila najbolji rezultat ikada u Zapadnoj Njemačkoj, već je i jasno pokazala da je politički narativ u zemlji u potpunom preokretu.

IZBORI U POLJSKOJ: Rezultati minorne koalicije Trećeg puta mogao bi definirati budućnost vladajuće konzervativne stranke Pravo i pravda (PiS)

Hrvatski sabor u četvrtak je donio novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor koji ne mijenja postojeći izborni sustav, ali u određenoj mjeri mijenja karte izbornih jedinica, slijedom čega će oko petina birača (22 posto) promijeniti jedinicu u kojoj je sada. Zakon je dobio potporu 77 zastupnika, 56 ih je bilo protiv.